„3. lipnja 1948. Upravni odbor Društva novinara Hrvatske prihvatio je prijedlog redakcije Narodnog sporta da se osnuje sekcija novinara koji rade u fiskulturnim rubrikama“

 

Sam čin pokretanja sekcije, osnivačka skupština, održana je 6. travnja  1949., a prvim je predsjednikom imenovan Miroslav Habunek, glavnim tajnikom Zvone Mornar, koji će već 1950. biti biran za predsjednika Sekcije i biti do danas daleko najdugovječnijim predsjednikom (21 godinu!).

 

Osnivačka skupština je održana u tadašnjem Klubu novinara (Gajeva 2b) u Zagrebu. Brojne sudionike pozdravio je glavni tajnik Fiskulturnog saveza Hrvatske Slavko Filipi. Prihvaćena su pravila Sekcije, a konstatirano je veliko zanimanje članova za seminare, koji su od velike koristi za stručno uzdizanje kadrova.

 

Sam čin osnivanja sekcije nedvojbeno pokazuje da je pokretanje stručne organizacije u okviru tadašnjeg republičkog ustroja, no na federalnoj razini, potekla u Zagrebu, jer do tada nisu postojale druge stručne sekcije Društva novinara Hrvatske niti Saveza novinara Jugoslavije. Nije ni čudno, tijekom 1948. redovno su, svakoga tjedna, održavani sastanci sportskih novinara s najuglednijim predstavnicima sportskih saveza Hrvatske i pojedinih sportskih institucija u glavnome gradu Hrvatske.  Inicijatori su bili Miroslav Habunek, urednik Narodnog sporta i Hrvoje Macanović, prvi profesionalni sportski novinar u Hrvata, uposlenik Radio Zagreba od prvoga dana postojanja (15.svibnja 1926.). Iako prisutnost na tim sastancima nije bila obavezna, oni su uvijek bili odlično posjećeni, dolazili su profesionalni, zaposleni novinari, ali i pojedinci, honorarni suradnici novina.

 

Osnivanjem sekcije rad na usavršavanju pojačan je i dodatno, kroz organiziranje usmenih novina diljem Hrvatske, izložbama sportske štampe i publicistike. Nakon osnivanja sportske sekcije, unutar Društva novinara osnivaju se i ostale, specijalističke sekcije, pa Sekciji sportskih novinara pripada zasluženo mjesto pokretača trenda.

 

Zanimljivo je da je Savezna sekcija sportskih novinara Saveza novinara Jugoslavije osnovana tek 1964., ali i opet na inicijativu hrvatske sekcije, točnije neumornog Miroslava Habuneka. Iste godine je Savezna sekcija, na kongresu u Muenchenu primljena za redovnog člana AIPS-a.

 

Prisne veze s AIPS-om, te želja da se jugoslavenski sportski novinari uključe „na velika vrata“ u svijet europskoga i svjetskoga sportskog novinarstva, doveli su do organizacije Kongresa AIPS-a 1970. u Jugoslaviji. Organizator i domaćin bila je Sekcija sportskih novinara Hrvatske (tada je predsjednik bio Žarko Susić, potpredsjednica Milka Babović), a domaćin je bio grad Dubrovnik, Hotel Excelsior, od 20.-24. travnja. Jedinstvenost organizacije je bila da su novac, većinu, donirali tadašnji nogometni prvoligaši od prodaje ulaznica na 10 svojih utakmica! Sa završne tombole posljednje večeri kongresa svi su kućama odnijeli ponešto, a veliki finski novinar Matti Salmenkyla - Elanove skije! Grad Dubrovnik tada je AIPS-u poklonio zastavu, koja se od tada predaje iz ruke u ruku svim organizatorima AIPS-ovih kongresa i po tome se vječno upisao u povijest AIPS-a!

 

Nakon dubrovačkoga uspjeha, već 8 godina poslije ponovo je Hrvatska, grad Split, u Hotelu Lav, od 7.- 10. studenog 1978. domaćin 42. Kongresa AIPS-a. Jedan od glavnih aduta svakako je bila činjenica da je Split bio domaćin Mediteranskih igara 1979., čime je AIPS načeo tradiciju biranja grada domaćina svojih kongresa u gradovima koji su ubrzo nakon AIPS-ovih kongresa udomljavali velike sportske priredbe.

 

Ključan trenutak u povijesti sportskoga novinarstva, ali i novinarstva i života u Hrvatskoj dogodio se 1991., tijekom ratnoga vihora, kad je neovisna i nova država, Republika Hrvatska, počinjala svoj europski put. Svjesni stanja i rata, sportski su novinari hrvatskih redakcija 8. kolovoza 1991. pod predsjedanjem Darka Draženovića donijeli odluku o istupanju iz Udruženja sportskih novinara Jugoslavije te pokretanju inicijative za primanje Sekcije u AIPS. Brza protureakcija Predsjedništva SFKJ isključila je hrvatske novinare s popisa akreditiranih za OI u Barceloni 1992., pa je 5. rujna 1991. osnovano Hrvatsko društvo sportskih novinara (HDSN), s predsjednikom Darkom Draženovićem i glavnim tajnikom Ivicom Vukotićem.

 

Uskoro je, zahvaljujući velikoj pomoći UEPS-a i AIPS-a, Međunarodni olimpijski odbor našao rješenje za hrvatske novinare, pa je  Hrvatska dobila dodatnih 5 akreditacija za ZOI u Albertvilleu, te čak 20 akreditacija za OI u Barceloni, prve olimpijske igre gdje je Hrvatska nastupila kao neovisna država.

 

Dobre veze s AIPS-om, te brzina djelovanja nove udruge dovode do primanja Društva u AIPS, na 55. Kongresu, održanom od 28. travnja do 2. svibnja 1992. u Budimpešti. Valja naglasiti da su tadašnji predsjednik AIPS-a, Frank Taylor i glavni tajnik Istvan Gyulai odigrali ključnu ulogu u „preskakanju“ uobičajene dvogodišnje procedure! Uostalom, i uspomene na kongrese AIPS-a u Splitu i Dubrovniku bile su dovoljno jake. Na kraju, zastava napravljena u Dubrovniku i poklonjena AIPS-u 1970. bila je izvješena tijekom  tog kao i svih dotadašnjih kongresa! HDSN su u Budimpešti predstavljali Darko Draženović i Žarko Susić, čija su osobna poznanstva i ogromno novinarsko iskustvo bili presudni u angažiranju Evgena Berganta iz Slovenije, tada dopredsjednika UEPS-a (Europske unije sportskih novinara),  kako bi se pojasnili odnosi s Udruženjem sportskih novinara Jugoslavije, koje je poništilo sve hrvatske akreditacije za dolazeće olimpijske igre.

 

Na Saboru u Rovinju, 26.studenog 1994., HDSN mijenja ime u Hrvatski zbor sportskih novinara (HZSN).

 

Nakon desetljeća uspostave novih odnosa unutar HZSN-a, angažmanom predsjednika Jure Ozmeca, izabranoga 2003. i glavnoga tajnika Marina Šareca (u 2 mandata, od 2003.-2011.), HZSN počinje svoj uspon i unutar europske i svjetske hijerarhije, uspostavljajući paralelno čvrsti sustav financiranja u Hrvatskoj, te šireći broj članova HZSN-a i AIPS-a. Na domaćem planu se HZSN financijski osamostaljuje i 2010. postaje samostalna udruga, izvan HND-a, ali – dakako – ostaje aktivnim članom vrhovne novinarske udruge u Hrvata, jedan od najaktivnijih zborova. Od 2006., na europskim izborima u Dublinu, Jura Ozmec postaje dopredsjednik UEPS-a, u mandatu do 2010., a od 2013. izabran je u prvom krugu glasovanja za člana Izvršnoga odbora AIPS-a, što su najviše funkcije koje je ijedan hrvatski novinar ikad imao u UEPS-u i AIPS-u. Povodom 60 godina HZSN-a u Zagrebu je, od 6.-8.rujna 2009. organizirana  svečana sjednica IO UEPS-a, a poseban gost je Gianni Merlo, predsjednik AIPS-a. Tijekom svečanosti u Novinarskom domu svi živući predsjednici HZSN-a dobili su posebna priznanja za doprinos u radu cehovske udruge.

 

Niti jednoga trenutka HZSN ne staje, noseći se idejom iz Dubrovnika 1970., da što više hrvatskih predstavnika bude u međunarodnim tijelima, pa su od 2013. stalni članovi sportskih komisija AIPS-a postali kolege Dražen Pinević (Sportske novosti) u rukometnoj komisiji, te Damir Senčar (HINA) u foto komisiji.

 

HZSN je u periodu od 2004. do 2014. bio pokretač, aktivni sudionik, te nositelj inicijative za osnivanje regionalne udruge sportskih novinara SEESJA (South East European Sports Journalists Association), čiji je prvi predsjedavajući na osnivačkoj sjednici u Ohridu,  10. listopada 2014. postao član Izvršnoga odbora HZSN, Nikola Lipovac, novinar Jutarnjeg lista.

 

 

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Izvori podataka:
-    Časopis Povijest sporta, br 57 (listopad, studeni, prosinac 1983.), str. 297: Miroslav Habunek „Prije 35 godina usvojen je prijedlog da se osnuje Sekcija sportskih novinara Hrvatske“
-    Publikacija „Sjećanje na novinarstvo“, izdavač HZSN, 2009., urednik Marin Šarec, tekstovi Darka Draženovića („od Vjesnikovog podruma do AIPS-a“) i Milke Babović („Sekcija novinara koji rade u fiskulturnim rubrikama“, „Skije za Salmenkylu“ i „Čarobiranje s telefonskim linijama“)
-    „The history of AIPS 1924-2014“ by Jose Maria Lorente,  Baku 2014.
-    Službeni dokumenti HZSN
-    Web stranica HZSN-a