Državnu nagradu za sport „Franjo Bučar“ za životno djelo u 2018. godini dobili su još i Vladimir Janković te posmrtno Mate Parlov.
 
Dobitnici godišnje nagrade „Franjo Bučar“ jesu: Josip Bilić, Tin Srbić, Ivo Trumbić, Miho Bošković, Zlatko Dalić, Luka Modrić, Dino Sinovčić, Neven Bertičević, Boško Božić, Vjekoslav Šafranić, Petra Deša i Hrvatska nogometna muška reprezentacija.
 
Odluka o dobitnicima nagrada donijeta je temeljem prispjelih prijedloga na ovogodišnji Natječaj, a donio ju je Odbor Državne nagrade za sport „Franjo Bučar“ koji čine:  prof. dr. sc. Damir Knjaz, prof. dr. sc. Đurđica Miletić, Venio Losert, Dino Rađa, Zdeslav Vrdoljak, Barbara Jelić Ružić, Mario Stanić, Darko Kralj i Mila Horvat.
 
Dodjela Državnih nagrada za sport Franjo Bučar u 2018. godini održat će se 27. studenoga 2018. godine, a svakom dobitniku nagrade za životno djelo dodijelit će se povelja i zlatna medalja s likom Franje Bučara i novčani iznos od 50.000,00 kuna, dok će dobitnici godišnje nagrade dobiti povelju i medalju s likom Franje Bučara te novčani iznos od 20.000,00 kuna.
 
 
IZVOR Središnji državni ured za šport 
 
..............................................................................................................................................
 
MILKA BABOVIĆ
 
Hrvatska atletičarka, novinarka i televizijska komentatorica  Milka Babović  rođena je u Skoplju  27. listopada 1928. godine. Osnovnu školu pohađa u Sarajevu, gdje jedno vrijeme polazi i srednju, a završava je u Rumi i Beogradu. Na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu diplomirala je 1963. 
 
Kao 17-godišnja djevojka počinje se 1945. u Rumi baviti sportskim aktivnostima. Članica zagrebačkog Akademskoga sportskog društva Mladost postaje 1951. godine. Državna je reprezentativka ondašnje Jugoslavije i rekorderka u trčanju na kratke pruge: 60, 100 i 200 m, te 80 m s  preponama i sve štafete. Jugoslavenska  prvakinja postaje u trčanju na 100 m (1953.), na 80 m preko prepona (1953., 1955.–1958., 1961. i 1963.), u štafeti 4 x 100 m (1951–1955, 1963. i 1965.) te u štafeti 4 x 200 m (1963. i 1965.). Državne  rekorde postiže tri puta u trčanju na 60 m (8,0–7,7 s), jedanput na 100 m (12,2 s) osam puta na 80 m preko prepona (12,0–11,0 s) i jedanput u štafeti 4 x 60 m (29,8 s). Oborila je čak 25 državnih rekorda. Osobit uspjeh postiže kada 1953.  u Dortmundu te 1957. u Parizu postaje svjetska studentska prvakinja na 80 m preko prepona.
 
Milka Babović tri puta je u anketi Sportskih novosti (ranije Narodni sport) proglašena najboljom hrvatskom sportašicom(1952.-1955.), a 1953. i 1955. godine izabrana je za najbolju jugoslavensku sportašicu. U  ime naroda Hrvatske iste je godine predala štafetnu palicu predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Titu. 
 
Novinarskim poslom počinje se baviti 1949. u zagrebačkom Narodnom sportu (kasnije Sportske novosti), a od 1951. član je Društva novinara Hrvatske. U njenim novinarskim počecima uzor joj je bio Hrvoje Macanović, tada poznati sportaš i novinar. U sportskom novinarstvu najveći je trag ostavila radom na Hrvatskoj televiziji. Prelaskom u RTV Zagreb 1957. osniva sportsku redakciju te postaje njezin prvi urednik. Na ovoj  dužnosti ostaje s prekidom četiri godine, do 1975., a  poslije toga dugogodišnja je televizijska urednica i komentatorica. Tako uređuje vrlo gledanu emisiju Telesport te rubrike o sportu i tjelesnom odgoju u dječjem listu SMIB (Smilje i bosilje, 1972.–1981.), a suradnica je  i u drugim časopisima i novinama (Povijest sporta i Tempood 1978, NIN od 1981. i dr.). 
 
FOTO/arhiva HINA