Zagrebački klub kupio je i prodao od 1996. ukupno 906 igrača, dok je Hajduk na kupoprodaji 975 igrača zaradio 472 milijuna kuna – piše Saša Paparella, novinar PD
 
U razdoblju od sezone 1995./96. do 2015./16. zagrebački Dinamo obavio je 906 kupovnih i prodajnih transfera nogometaša, ostvarivši pritom neto zaradu na preprodaji igrača veću od milijardu kuna. Hajduk je u tom razdoblju na svojih 975 transfera zaradio 472 milijuna kuna, a Rijeka na 643 transfera 117 milijuna. NK Zagreb je zaradio 114 milijuna kuna, Osijek 103 milijuna, a Split 75 milijuna kuna, navodi se u studiji Ante Baje i Marka Primorca koju je, pod naslovom "Poslovanje nogometnih klubova u Hrvatskoj", izdao Institut za javne financije u ediciji Fiscus namijenjenoj, kako se navodi, "razboritom i odgovornom upravljanju financijama javnog sektora".
 
Analiza je pokazala da ukupna tržišna vrijednost klubova Prve hrvatske nogometne lige (HNLI) iznosi gotovo 1,3 milijarde kuna. Prosječna vrijednost igrača u prvoj ligi je oko četiri milijuna kuna, pri čemu najveću prosječnu tržišnu vrijednost imaju igrači Dinama: po 10,2 milijuna kuna, potom Rijeke (6,6 milijuna) i Hajduka (5,2 milijuna). Po prosječnoj vrijednosti slijede igrači Splita i Lokomotive, a na dnu su igrači Osijeka (1,5 milijuna) i Intera Zaprešić (0,9 milijuna kuna). 
 
Neprofitni profitirali
 
Po ukupnoj tržišnoj vrijednosti prvi je Dinamo s 415 milijuna kuna, slijedi Rijeka s 265 milijuna, Hajduk vrijedi 181 milijun, Split 95 milijuna; najmanje vrijedi momčad Intera iz Zaprešića, svega 26 milijuna kuna.  "Nogometni klubovi u Hrvatskoj posluju kao neprofitne organizacije ili kao d.d., a u HNL I su u jednakoj mjeri zastupljena oba pravna oblika. Profesionalni klubovi usmjereni na stjecanje prihoda, koje ne koriste nužno na razvoj vlastitih igrača već na kupnju kvalitetnijih sportaša, ne bi trebali uživati status neprofitnih organizacija", navode autori.
 
4 milijuna kuna prosječna je cijena nogometaša prve nogometne lige
 
S obzirom na njegovu dominaciju, analiza je obavljena s posebnim osvrtom na poslovanje Dinama. Taj klub je 2014. imao prihode od 121 milijun kuna, što je gotovo trećina ukupnih prihoda nogometnih Prve i Druge lige zajedno. Dinamo je istodobno imao rashode od 211 milijuna kuna, pa je ukupno bio u minusu 90 milijuna kuna. I rashodi ostalih promatranih klubova uglavnom su znatno veći od prihoda, pa su klubovi HNL I ostvarili kumulativni gubitak od gotovo 122 milijuna kuna. Pišući o Dinamu autori spominju i donacije Grada Zagreba u iznosu od 20 milijuna kuna godišnje. 
 
Donacije Grada Zagreba
 
"U odnosu na većinu europskih prvoligaša koji velik dio svojih prihoda ostvaruju prodajom roba i pružanjem usluga, Dinamo gotovo dvostruko više prihoda ostvari od gradskih donacija... Zanimljivo je da klub iznos od 6,5 milijuna kuna godišnje isplaćuje kao tekuće donacije i stipendije, a istodobno se financira donacijama iz proračuna Grada Zagreba", navodi se u analizi. U nastavku stoji kako Dinamo, Zagreb, Lokomotiva i Slaven Belupo imaju relativno visoke izvanredne prihode, uglavnom od prodaje dugotrajne imovine i ostale nespomenute prihode.
 
"Iz financijskih izvještaja nije u potpunosti jasno što obuhvaćaju ti ostali prihodi, a financijsko izvještavanje klubova o njima nije transparentno", zamjeraju autori. Drugoplasirani Hajduk 2014. godine ostvario je 69 milijuna kuna prihoda uz šest milijuna kuna minusa, dok je Rijeka imala 67 milijuna kuna prihoda i 14 milijuna minusa.
 
 PRENOSIMO Poslovni dnevnik PIŠE Saša Paparella FOTO Željko Lukunić/Pixell