Prema jednostavnoj Jozakovoj računici, za pet mjeseci, između listopada i veljače, uzmemo li pet sati treninga dnevno u tjedan dana, klinci u većem dijelu Hrvatske mogu ostati uskraćeni za 700 radnih sati, 500 treninga ili čak 400 utakmica – piše Tomislav Dasović, novinar VL
 
Prema podacima kojima raspolaže Hrvatski nogometni savez, a koje je u svojoj studiji “Strategija razvoja hrvatskog nogometa” elaborirao direktor svih reprezentacija Romeo Jozak, čak 12 hrvatskih županija ne posjeduje teren s umjetnom travom. Govorimo o igralištima Fifinih standarda (111 x 72), s rasvjetom, dakle poligonima na kojima bi za zimskih mjeseci djeca mogla trenirati i odigravati utakmice.
 
Zabrinjavajuća slika raspoređenosti igrališta s umjetnom travom na karti Hrvatske otkriva kako je rad s djecom možda i do pet mjeseci godišnjeparaliziran u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičko-podravskoj, Karlovačkoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvansko županiji.
 
Jedino u Zagrebu dobri uvjeti
 
Prema jednostavnoj Jozakovoj računici, za pet mjeseci, između listopada i veljače, uzmemo li pet sati treninga dnevno u tjedan dana, klinci u većem dijelu Hrvatske moguostati uskraćeni za 700 radnih sati, 500 treninga ili čak 400 utakmica! Stoga jedna od temeljnih smjernica Jozakova programa razvoja nogometa glasi: svakoj županiji po jedno igralište s umjetnom travom.
 
– HNS smatra infrastrukturu ključnim elementom strategije razvoja nogometa u Hrvatskoj jer smo svjesni da upravo u tomu zaostajemo za drugima, koji istodobno nama zavide na talentu, organizaciji i stručnom radu. Zato smo obišli sve županijske saveze da bismo napravili preciznu analizu stanja, a tamo gdje smo u lokalnim zajednicama i klubovima prepoznali ozbiljne partnere s kvalitetnim projektima, te smo projekte i podržali. HNS-ov prioritet trenutačno je izgradnja nacionalnog centra na Sveticama za koji smo osigurali velika sredstva, a koji će dati veliki zamah radu s mladim i ženskim selekcijama – kazao je
Jozak i dodao:
– Mi stalno potičemo lokalne zajednice na djelovanje po tom pitanju, komuniciramo direktno ili putem županijskih saveza i klubova te tražimo u njima kvalitetne partnere koji su zainteresirani za omogućavanje infrastrukture za klubove i posebno za rad s mladima jer vjerujemo da je to u interesu svakog grada, županije, općine i cijele države, a naravno – i našeg nogometa.
 
Za usporedbu s ostatkom Hrvatske, dječaci u Zagrebu imaju najbolje uvjete za rad. Tako na području grada Zagreba igrališta s umjetnom travom po Fifinim standardima imaju Dinamo, HAŠK, Lučko, Sesvete i Lokomotiva, dok NK Zagreb u svome kampu u Veslačkoj ima dva. Tu je još niz poligona s umjetnom travom, u Vrapču, Kustošiji, Žerjavincu...
 
Kolika je uopće cijena jednog takvog projekta? Uzeli smo primjer Lučkog u kojem je privatni poduzetnik Petar Plahutar prije šest godina vlastitim sredstvima izgradio igralište s umjetnom travom. Kaže da ga je cjelokupni zahvat stajao oko 4,5 milijuna kuna. U Sesvetama su pak Grad Zagreb i nogometni klub zajednički financirali projekt...
 
Takva je dakle slika u Hrvatskoj, a kakva je u našem najbližem susjedstvu?
 
Povirili smo preko ograde, u mađarsko dvorište, i došli do zapanjujućih podataka. Dakle, u posljednje četiri godine, prema programu razvoja osmišljenom u Mađarskomnogometnom savezu, izgrađeno je čak četrdeset igrališta s umjetnom travom. Dodamo li tome i one koje većina prvoligaša ima otprije, dolazimo do brojke od gotovo 60!
 
Ta impresivna inflacija terena s umjetnom travom proizašla je iz partnerstva nogometnog saveza i mađarske vlade, koja za razvoj nogometa po županijskim savezima godišnje ubrizgava čak po 2,2 milijuna eura.
 
Koliko će pomoći Vlada?
 
Koliko će pak nova hrvatska Vlada pomoći nogometu, to tek treba vidjeti, jer ona u ovom trenutku vjerojatno ima većih prioriteta od sporta. Prethodna se vlast po pitanju financiranja nogometnih projekata baš i nije isprsila, dapače, s vodstvom HNS-a najčešće je bila u konfrontaciji.
 
No, ako se zna da je Hrvatski nogometni savez od plasmana na Europsko prvenstvo u Francusku već zaradio osam milijuna eura, imamo li pravo postaviti pitanje: hoće li makar komadić tog bogatog kolača biti uložen u izgradnju igrališta s umjetnom travom u Vinkovcima, Karlovcu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu ili nekoj drugoj manjoj sredini?
 
 PRENOSIMO Večernji list PIŠE Tomislav Dasović FOTO Goran Stanzl/PIXELL