Englezi imaju lijep običaj: u javno objavljenom tekstu o nekoj osobi koja zavrjeđuje svojim djelom da se o njoj piše, ne zaborave navesti  u tom životopisu i sportsku djelatnost. I to ne samo tada kada se piše o olimpijskim pobjednicima ili svjetskim rekorderima!

 

O golfu se sve više govori i piše. Povodi su različiti, ali ... to svjedoči da golfa i golfera ima. Ima ih amatera i profesionalaca, sve je brojniji i podmladak. Hrvatski golfski savez (HGS) osnovan je 23. lipnja 1992. Prvi predsjednik bio je Ninko Nikšić.


 

milka-babovicmilka-babovic

Golf u Hrvatskoj

Piše: Milka Babović 20. veljače 2013.

O golfu se sve više govori i piše. Povodi su različiti, ali ... to svjedoči da golfa i golfera ima. Ima ih amatera i profesionalaca, sve je brojniji i podmladak. Hrvatski golfski savez (HGS) osnovan je 23. lipnja 1992. Prvi predsjednik bio je Ninko Nikšić.

Prema iscrpnim podacima tiskanim u Hrvatskom sportskom almanahu
2007. - 2008. u HGS-u je, što udruženo što pridruženo, 30 klubova. Golf se igra u 14 naših gradova. Zagreb prednjači sa 14 klubova, Split, Dubrovnik i Zadar
imaju po dva, ali golferskom palicom tvrdu lopticu udaju sve bolje i bolje i u Karlovcu, Puli, Rijeci, Novom Vinodolskom, Poreču, Čakovcu, Krku, Motovunu, Opatiji i Zaprešiću.

HGS je 24. listopada 1992. postao član Europskog golfskog udruženja (EGA –European Golf Association). Od 1997. HGS je udružen i u Svjetskom amaterskom golfskom savjetu (WAGC – World Amatheur Golf Council).

Godina 2008. počela je, što se sporta i golfa tiče, lijepo: iz Floride je stigla vijest
da je Adam Brnić (1991.) na Međunarodnom juniorskom turniru za golfere od 15 do 19 godina bio sedmi. I to u svjetskoj konkurenciji najboljih mladih amatera! Plasman u Floridi samo je potvrdio da se Adam Brnić razvija u sve boljeg igrača. Upozorio je na sebe 2005. kada je pobijedio na jakom turniru u Škotskoj. A treba znati da je u Škotskoj, kolijevci golfa, svaki turnir ozbiljna, zahtjevna provjera.

Adam je rastao Krasici pokraj Rijeke. Bio je još dječarac, osnovac, kada je vidio nepoznate mu ljude kako udaraju palicom loptu na livadama u blizini djedove kuće. Htio je odmah i on početi. Djed je istesao drvenu palicu, a dječak je skupljao u šumi tvrde loptice, koje su dolijetale s igrališta i bile proglašavane izgubljenima. Svaki slobodni trenutak vježbao je na livadi. Očito je neka dobra vila bila u blizini i šapnula vrsnom golferu Tomu Ivankoviću da pogleda kako „... jedan momčić udara lopticu običnom drvenom palicom...“. Oku Toma Ivančića ništa nije promaklo i ... Adam je počeo redovito trenirati, učiti pod budnom paskom pravog učitelja.

Tek što je navršio 14 godina Adam Brnić iz Krasice kraj Rijeke igrao je na turnirima u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji i Švicarskoj. Zapazili su ga nakon turnira u Italiji gdje je na igralištu sa 18 rupa završio natjecanje sa 78 udaraca. Znalci su prepoznali rezultat kojim se mogu pohvaliti i priznati profesionalci. Adam je znao „koliko još ne zna“ i uspjeh mu nije udario u glavu. Vježbao je, vježbao...
I zato rezultat iz Floride nije bio iznenađenje, bio je tek tiho zadovoljstvo zbog toga što Adam napreduje.
Gotovo da nema naroda koji među pučkim igrama nema neku u kojoj su rekviziti palica zadebljana ili savijana na jednom kraju i loptica koju se po dogovorenim pravilima udara i tjera nekom cilju. Te i takve pučke pra-igre svojataju mnogi sportovi. No, te sportove treba zanemariti i početi onim čime je obilježen golf. Domovina mu je Škotska. Pouzdano se zna da je prvi klub „St. Andrews Royal Golf Club“ osnovan 1552. kraj mjestašca St. Andrews, na istočnoj škotskoj obali. Golf je jačao, klubovi nicali jedan za drugim, ali je pravila bilo gotovo toliko koliko i klubova. Jedinstvena pravila golfa napisali su na prijedlog zajednice vodećih klubova članovi „St. Andrews Golf Cluba“ i objavili 1897.

I mi ćemo zanemariti sve pra-igre što bi mogle imati u sebi trunak klice današnjeg golfa. Polovicom 19. stoljeća, nakon što je Austrijanac Paul Kupelweiser kupio Brijune i počeo na tim prelijepim otocima razvijati turizam, počeli su se javljati i sportovi… Jasno, vodeni prije svih, zatim tenis i jahanje, pa kriket i polo (za koji su bila uređena dva terena). Golf je postao stalni sadržaj sportske ponude 1922. kada je uređena staza sa 18 rupa. Niti godinu dana nakon toga održan je i prvi turnir. Klima je dozvoljavala igranje cijele godine.
Za veliki međunarodni turnir od 10. do 30. ožujka 1930. teren i sve staze bile su obnovljene. Brijunski golferski turniri bili su poznati diljem svijeta. Zna se da su
mnoge preinake radili tada poznati engleski i američki arhitekti. A nova – dvanaesta staza - fascinirala je rješenjem da „green“ bude na malenom poluotoku u zaljevu Tiganj. „Green“ je, inače, područje kratko pokošene trave oko rupe, predviđeno samo za završne udarce. Od staze je odvojeno „bankinom“ malo više trave, ali bezuvjetno kraće od one na stazi.

Posljednji turniri na Brijunima održani su 1939. Zapuštene terene obnovili su tek 1992. i 1993. Na Brijunima je održano i Prvo prvenstvo Hrvatske.

Sudeći po poštanskim razglednicama što su sačuvane u obiteljskim albumima i spomenarima, u Ičićima su opatijski gosti igrali golf još 1920…

U Zagrebu je skupina građana, koji su upoznali golf putujući Europom (vjerojatno i igrajući ponekad) podnijeli Gradskom poglavarstvu molbu sredinom 1929. da im se u Maksimiru dodijeli zemljište za golf. Vlasti su odgovorile pozitivnim rješenjem 30. studenog 1929. Pri tom je odredila godišnju zakupninu 6.000 dinara, plativo unaprijed. To je za ono vrijeme bilo i za imućne ljubitelje golfa pozamašna suma novca!
Za današnje navike zanimljiv je uvjet „... da bez privole općine ne može zakupoprimac na zakupljenom zemljištu izvoditi bitne preinake niti veće investicije…“. Prvi Golf – klub Zagreb (GKZ) nije bio na budžetu grada, izdržavao se članarinom i dobrovoljnim prilozima. Osnivači kluba svojim su snagama – organizacijskim i novčanim, prije svega – uredili prvo golfsko igralište u Zagrebu, u Maksimirskom perivoju. Prvi predsjednik GKZ-a bio je grof Miroslav Kulmer. Među osnivačima i prvim učiteljima bili su Englezi koji su radili i živjeli u Zagrebu. Angažiran je i trener-stranac, Englez Gilbert Treacher, budući da je Zagreb tada imao golfera zanesenjaka, ali ti igrači nisu bili dorasli da budu treneri.

Po nekim zapisima, a i po dnevnom tisku jasno je da izgradnja prvog golfskog igrališta u Zagrebu nije bio jeftin pothvat - spominje se pozamašna svota od 250.000 dinara. Budući da se klub (što znači njegovi osnivači i članovi) zadužio nije se moglo u prvoj fazi izgraditi projektom predviđeni klupski dom. Ništa raskošno poput ladanjske vile, već drveni prizemni paviljon, koji bi se nenametljivo uklopio u okoliš. Taj klupski dom nije ni kasnije izgrađen i od njega se, zbog nedostatka novca, 1932. odustalo.

Prvo igralište „Golf-kluba Zagreb“ otvoreno je 12. lipnja 1931. na livadi ispred Lugarske kućice u Maksimirskom perivoju. Klub je tada imao već 80 članova. Svečanost otvaranja nastavljena je prvim klupskim turnirom. Kapetan momčadi Aleksandar Ulmanski otvorio je igralište simboličnim udarcem, povijesnim za zagrebački golf. A samo mjesec dana nakon otvaranja priređeno
je ekshibicijsko natjecanje. Demonstratori su bili najbolji golferi u Zagrebu - trener Gilbert Treacher i drugi tajnik GKZ-a Kendal Field. Uz stazu je bilo dosta gledalaca, a zagrebački tisak je obilato popratio taj prikaz golfa podrobnim opisima i tumačenjima pravila, opisa rekvizita... Nizali su se turniri, povećavalo članstvo... Ipak, uz svu tu djelatnost golf je, istini za volju, bio pristupačan samo imućnijima.

Skupina građana uspjela je pod parolom „Naša djeca ne smiju u Maksimirskom perivoju stupiti na ledinu, osim ako se ne upišu u Golf-klub!“ iznuditi odluku da se na dijelu igrališta za golf izgradi dječje igralište. Tako smanjeno golfsko igralište bilo je premaleno za natjecanja. To je samo pogoršalo novčane neprilike, gradske vlasti odbijaju otpis zakupnine od 6.000 dinara godišnje, i 1935. gradske vlasti razvrgavaju ugovor „.... jer se 1934. i 1935. premalo koristilo igralište…“, otpisuju 12.000 dinara duga i ... prvi zagrebački golfski klub malo po malo prestaje djelovati. I sve do kasnih 80-tih prošlog stoljeća nije ga bilo!

Nije sve bilo „po klizački“. U gradu je bilo i oporbenjaka, među njima i  podosto opsjednutih zaštitnika „čudoređa“. Posebno nakon što je bio najavljen  prvi ples na ledu pod maskama. Ivica Horvatić ga je u svom tekstu  objavio (Povijest sporta broj 103, godina 1994.) i tako nam ga  otkrio. “Obzor“ je 19.siječnja 1878. objavio ovaj protest:

Dani prije Klizačkog prvenstva Europe 2013. Godine  – četvrtog kojemu je Zagreb  priređivač  i domaćin (1974.,1979., 2008. i 2013.) - pravi su trenutak  da se konačno razmrsi zamršeno: koju godinu – 1874. ili 1877. – treba uzimati kao početak organiziranog klizanja u Hrvatskoj.

Nema kutka na ovom našem planetu u kojem se ne igra nogomet. Čak i oni koji nisu bezrezervni poklonici ove igre priznat će mu privlačnost. I raspravljat će, jer... koliko gledalaca, toliko priča o igri i suđenju, toliko „čvrstih argumenata“ kojima se u raspravama brani ili napada jer “... valjda ja znam pravila...!“ A postoji samo jedno nepobitno pravilo: PRIZNATA , SLUŽBENA PRAVILA TREBA DOBRO POZNAVATI. Ako se složimo,  neće biti na odmet nešto saznati i o povijesti tih pravila.