Sandra Perković je sigurno jedna od onih sportašica koje dominiraju svjetskim sportom u svojoj disciplini u posljednjih osam godina – piše Damir Mrvec, novinar VL.
 
Sandra je u seniorskoj karijeri osvojila deset medalja, od čega devet zlatnih i jednu srebrnu. Ona je sigurno jedna od onih sportašica koje dominiraju svjetskim sportom u svojoj disciplini u posljednjih osam godina. Ako se nakratko zadržimo samo u atletici, onda je Sandra već sada uz bok jednoj Mariti Koch, sjajnoj njemačkoj atletičarki koja je između 1978. i 1986. godine osvojila 12 medalja na velikim natjecanjima, od čega deset zlatnih medalja. Jasno, ne samo na 400 metara, već je neke medalje osvajala kao i članica štafete 4x400 metara
 
NEDODIRLJIVA ISINBAJEVA 
 
Nakon Marite Koch Njemačka je dobila novu atletsku zvijezdu u Heike Dreschler koja je od 1986. do 2000. godine osvojila 17 medalja, od čega devet zlatnih, natječući se u četiri discipline (100 i 200 metara, dalju i štafeti 4x100 metara). Zanimljivo je da se Heike kasnije okušala i u glumačkim vodama pa je tako imala epizodne uloge u seriji Mladi liječnici. Rođena Berlinčanka dočekala je da u svom gradu bude atletska sutkinja na Europskom prvenstvu. 
 
U novije vrijeme veliki niz nepobjedivosti imala je i sjajna ruska motkašica Jelena Isinbajeva. Od 2002. do 2012. osvojila je 15 medalja, od čega 11 zlatnih. Četiri godine zaredom nije doživjela nijedan poraz. Svjetski atletski savez ju je 2004., 2005. i 2008. proglasio najboljom svjetskom atletičarkom, a 2006. dobila je Laureus kao najbolja svjetska sportašica. Ukupno je 24 puta rušila svjetske rekorde. Jednom je u danu čak dva puta oborila svjetski rekord. Dogodilo se to 22. srpnja 2005. na atletskom Grand Prix mitingu u Londonu. Prvo je oborila stari rekord preskočivši 4,96 m, a potom i povijesnih pet metara.
 
U ženskoj sportskoj gimnastici tri vježbačice obilježe su ovaj sport – Larisa Latinjina, Vera Časlavska i Nadia Comăneci. U vrijeme kada je vježbala Latinjina nije bilo europskih i svjetskih prvenstava. već samo Olimpijske igre. A ona je od 1956. do 1964. godine osvojila nevjerojatnih 18 medalja, od čega devet zlatnih. Na Igrama u Melbourneu od mogućih šest osvojila je četiri zlata. Čehinja Časlavska bila joj je najljuća suparnica, a u karijeri je osvojila 11 medalja, od čega sedam zlatnih. A onda se pojavila Nadia Comăneci, osvajačica pet zlatnih olimpijskih medalja. Ona je bila prva gimnastičarka u povijesti koja je na olimpijskom natjecanju osvojila maksimalnu moguću ocjenu – deset.
 
SJAJNA MAĐARICA 
 
– Tijekom Igara u Montrealu korišten je semafor za prikaz ocjena koji je imao mogućnost prikaza samo jednog cijelog broja i jedne decimale. Kad sam dobila ocjenu 10.0, ta je ocjena na semaforu bila prikazana kao 1.0. Bila sam potpuno zbunjena i pomislila sam da sam dobila ocjenu 1.0 a ne 10.0. Pomislila sam – dobro sam odradila, mogla sam dobiti barem 9.9. Pogledala sam trenera koji je samo klimnuo glavom i dao mi signal da se ne brinem jer je sigurno u pitanju zabuna. Poslije su osigurani semafori koji mogu normalno prikazati 10.0 – sjeća se Nadia. 
 
Plivanje je imalo jako puno ženskih zvijezda, među kojima treba izdvojiti Mađaricu Krisztinu Egerszegi. Sa samo 14 godina osvojila je zlato na Igrama u Seulu 1988. godine. U svojoj karijeri više je puta obarala rekorde na 100 i 200 m leđno. Njezin niz nepobjedivosti trajao je osam godina, od 1988. do 1996. godine.
 
 PRENOSIMO Večernji list PIŠE Damir Mrvec FOTO/Reuters PIXSELL